eng Kontakt Newsletter

Sučeljavanje predsjedničkih kandidata na gong.hr

Jačanje civilne komponente međunarodne razvojne suradnje jedna je od tema s kojom je GONG suočio Ivu Josipovića i Kolindu Grabar Kitarović.

Hoćete li i u kojem smjeru zagovarati demonopolizaciju hrvatskog vanjskopolitičkog aparata i zalagati se za uključivanje predstavnika civilnog društva u savjetovanja prilikom formuliranja i provedbe ciljeva sigurnosne i vanjske politike?

Grabar Kitarović: Kao profesionalni diplomat zalažem se za daljnju profesionalizaciju službe te postavljanje veleposlanika i generalnih konzula temeljem sposobnosti, a ne u svrhu micanja ili uhljebljivanja. Pristalica sam uključivanja civilnog društva u kreiranje vanjske politike pa i sudjelovanja predstavnika civilnog društva u službenim izaslanstvima na međunarodnim konferencijama, posebice onih u okviru UN-a ili koje se tiču promicanja demokracije i ljudskih prava.

Josipović: Moderna demokratska društva sve svoje politike, ne samo vanjsku, formiraju kroz interakciju s civilnim društvom. Mi smo tu na samom početku. Nešto smo dalje otišli u pripremi zakona, pri čemu, uz neke razlike u praksi, ministarstva konzultiraju u određenoj mjeri civilno društvo. Da, u vanjskoj i sigurnosnoj politici tek moramo ozbiljno iskoračiti. Naravno, to ne znači da će civilno društvo donositi odluke umjesto legalnih i legitimnih tijela vlasti.

Nadležna državna tijela trebaju se konzultirati s civilnim društvom, ali, na njima je odgovornost i pravo donošenja konačnih odluka. Te se odluke, naravno, vrednuju u konačnici na narednim izborima. Osobno, učinio sam iskorak formirajući Savjet za vanjske poslove u kojemu su bili znanstvenici, predstavnici nekih nevladinih organizacija, osobe s diplomatskim iskustvom …

S obzirom na to da je međunarodna razvojna suradnja dio međunarodne vanjske politike i dugoročni instrument usmjeren na suzbijanje siromaštva u svijetu i osnaživanje globalnih partnerstava, na koji način kanite doprinijeti jačanju „civilne komponente“?

Grabar Kitarović: Držim da je najbolje i najučinkovitije ulaganje u obrazovanje kao temelj razvoja svakog, a posebno nerazvijenog društva i onih koji su bili pod totalitarnim režimima. Stoga ću poticati civilni sektor koji se bavi bilo kakvom vrstom edukacije, razvoja medija,uvođenja interneta i modernih komunikacija, ali i pitanjima kao što su primjerice razminiranje i otklanjanje fizičkih prijetnji civilnom stanovništvu.

Josipović: Suzbijanje siromaštva jedan je od najsloženijih globalnih izazova s kojima se susreće današnje čovječanstvo, a usko je povezano s ostalim globalnim izazovima poput oružanih sukoba, organiziranog kriminala, ilegalnih migracija, povećanja cijena hrane, energenata, pandemija, te klimatskih promjena. Razvojna suradnja predstavlja mehanizam kako bi razvijene zemlje i zemlje u partnerstvu pronašle odgovarajuće odgovore, te novcem i investicijama pružile potporu razvoju slabije razvijenih zemalja. Hrvatska je mlada zemlja donatorica koja kroz razvojnu suradnju razvija partnerske odnose s ključnim zemljama partnerima i time osnažuje svoj vanjskopolitički položaj, te ostvaruje vanjskopolitičke, sigurnosne i gospodarske interese u trećim zemljama.

Politika hrvatske razvojne suradnje usmjerena je na suzbijanje siromaštva i ostvarivanje održivog i uključivog razvoja, s posebnim pristupom prema zemljama pogođenim sukobom. Kako je politika međunarodne razvojne suradnje bitan dio vanjske politike, moja uloga kao predsjednika Republike Hrvatske tu je iznimno bitna, jer svojim kontaktima, političkim utjecajem i iskustvom mogu pružiti potporu projektima i programima usmjerenima na ključne zemlje partnere, prvenstveno onima u regiji. Civilne su organizacije i do sad aktivno djelovale na poziv Vlade, ne samo u pripremi, nego i u provedbi nekih projekta, poput jačanja civilnog društva i preveniranja siromaštva u Afganistanu. Sličnu praksu treba primijeniti i u drugim slučajevima.

 

Cijeli intervju s ostalim pitanjima: http://gong.hr/hr/izborni-sustav/predsjednicki/suceljavanje-grabar-kitarovic-i-josipovic-o-civiln/